Novi galerijski prostor u SANU mesto susreta umetničkog nasleđa i savremenosti
Autorke izložbe su Jelena Mežinski Milovanović, zamenica upravnika Galerije SANU, i dr Katarina Živanović, muzejska savetnica, a dizajn je uradila Isidora M. Nikolić. Dan ranije, 19. novembra, u okviru obeležavanja Dana Srpske akademije nauka i umetnosti, taj prostor će posetiti članovi SANU i njihovi gosti.
Novi galerijski prostor namenjen je susretu bogatog nasleđa Akademije sa savremenim kustoskim praksama, novim interpretacijama i publikom. Zamišljena kao mesto dijaloga prošlosti i sadašnjosti, ova galerija nastavlja dugu tradiciju predstavljanja Umetničke zbirke SANU, započetu 1968. godine.
Prvi izložbeni program u novoj galeriji, „Topografija pogleda. Akvizicije radova likovnih umetnika-akademika Umetničkoj zbirci SANU 2024–2026”, nije slučajno odabran za početak. Od 2024. godine Umetnička zbirka SANU obogaćena je sa više od 250 novih umetničkih dela, pristiglih kao pokloni umetnika i njihovih porodica. Ovaj značajan rast fonda predstavlja važan trenutak u životu Zbirke, ali i priliku da se njeno nasleđe predstavi kroz nove izložbene koncepte i uspostavljanje drugačijih odnosa među delima.
Izložba donosi izbor radova osmoro umetnika i članova SANU: Zore Petrović, LJubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog. NJihova dela, nastala u različitim vremenskim periodima i iz različitih umetničkih pozicija, povezuju se u postavci koja ne teži hronološkom pregledu niti jedinstvenom umetničkom izrazu, već otvara prostor za susret različitih pogleda na svet.
Od snažnog kolorita i ekspresivne figuracije Zore Petrović, preko intimizma u radovima LJubice Cuce Sokić, do poetično-realističkih svetova Predraga Peđe Milosavljevića, izložba predstavlja raznovrsnost umetničkih pristupa koji su obeležili razvoj srpske moderne umetnosti. Geometrijska apstrakcija, težnja ka redu i istraživanje likovne strukture u delima Stojana Ćelića susreću se sa monumentalnim, koloristički bogatim i simboličkim izrazom Mladena Srbinovića. Značajno mesto u ovoj umetničkoj celini zauzima i istraživački pristup Milice Stevanović, koja kroz portret Borislava Stevanovića spaja porodično i institucionalno nasleđe, kao i stvaralaštvo Save Halugina, u kojem se skulpturalno i crtačko istraživanje ljudskog i biomorfnog oblika prepliću sa metaforom, ironijom i ličnim iskustvom. Opus Miodraga Tabačkog, predstavljen kroz scenografska rešenja i skice kostima, uvodi u postavku i oblast primenjene umetnosti, proširujući mogućnosti razumevanja vizuelnog oblikovanja i odnosa umetnosti prema prostoru, pokretu i scenskom događaju.
Tako se u jednoj postavci susreću slikarstvo, crtež, grafika, skulptura i scenografija, a dela različitih generacija i poetika uspostavljaju nove međusobne veze. NJihov odnos nije zasnovan na sličnostima, već upravo na razlikama, dodirima i udaljenostima koje otkrivaju širinu umetničkog nasleđa SANU.
Naslov „Topografija pogleda” upućuje na ideju da izložba ne predstavlja mapu fizičkih prostora, već mapu različitih načina gledanja i doživljavanja stvarnosti. Svako delo nosi trag vremena, ličnog iskustva i umetničkog senzibiliteta svog autora, dok njihov novi prostorni raspored otvara mogućnost za neočekivane dijaloge i savremena čitanja. U tom smislu, izložba istovremeno predstavlja susret sa nasleđem SANU i pogled u njegovo trajanje i dalje razvijanje.
Kroz buduće izložbe i programe, galerija u Knez Mihailovoj 36 razvijaće se kao otvoren prostor susreta umetničkog nasleđa i savremenosti, istraživanja i razmene, u kojem će bogati fondovi Akademije nastaviti da žive kroz nove perspektive i u dijalogu sa publikom.
