Mistična i jedinstvena u lepoti, Venecija je večita turistička destinacija, a ovog leta u njoj vas očekuje 57. Međunarodno bijenale umetnosti na kojem će vam Paviljon Venecije ispričati priču o sjaju i raskoši grada na vodi – izložba Luxus je poslastica za sve zaljubljenike u Veneciju na kojoj su sublimirani umetnost, mirisi, ukusi, moda i čari koje se vezuju za Serenissimu.


U venecijanskom parku Đardini do 26. novembra 120 umetnika iz 51 zemlje izlaže u nacionalnim paviljonima svoje radove na temu koju je postavila kustos Kristin Marsel – „Viva Arte Viva”. Ova igra reči se, poput smotre i umetničke misije, odnosi na snagu čoveka, slavi humanizam, odnos umetnika i publike, relacije umetnosti i društva, kao i činjenicu da umetnost proširuje naše poglede i daje smisao postojanju. Direktor Bijenala Paolo Barata istakao je da je izložba inspirisana humanizmom koji kroz umetnost slavi čovekovu sposobnost da izbegne dominaciju svetske moći i vlasti.

Između toga da predstavimo apsolutnog pobednika Bijenala 2017, nemačku umeetnicu Anu Imhof i njen rad Faust, nikada ambicioznijem nastupu u paviljonu Rusije sa potpisom umetnika i univerzitetskog rektora Semyon Mikhailovsky ili multimedijalnu koncepciju Francuske, radove Vladislava Šćepanovića, Dragana Zdravkovića i Milene Dragičević koji predstavljaju Srbiju, odbarali smo Paviljon Venecije – pa pogledajte i uživajte!


Venecija kao grad domaćin Bijenala u Đardiniju ima svoj paviljon u kojem se od 1932. godine priređuju najprestižnije izložbe ove smotre. Ovogodišnjoj postavci čija je tema luksuz italijanska web kritika nije bila blagonaklona, opisujući je kao “trash van konteksta” (ovo drugo i nije daleko od istine ako se uzme u obzir senzacionalistička težnja savremene umetnosti – naročito skorijih zemalja-učesnica gde je dokazivanje umetničkog entiteta imperativ postavke). Pežorativno imenovanje ni u kom slučaju ne stoji, a evo zašto!

Luksuz kao tema venecijanskog paviljona je prikazan kao rezultat oblika stvaralaštva čija je umetnička vrednost nedvosmislena i koji stoji u direktnoj vezi s društvenim tokovima, u ovom slučaju Venecijanske Republike i Venecije danas: umetnički nakt, staklo i zanatski radovi predstavljeni su kroz oblike, simbole i objekte venecijanskih kompanija poznatih u svetu po izuzetno kvalitetnim proizvodima. Staklo, mozaik, tkanine, porcelan i obuća koji su izloženi potiču iz studija i ateljea poznatih kompanija – sirovi materijali i objekti koji nastaju od njih izloženi su i vode do predstave o tome kakva umetnička dela nastaju kao rezultat objedinjenog kreativnog genija i zanatske veštine. Ruta ove izložbe vodiće vas putanjom kojom materija postaje umetnički predmet.

Venecijanske senzacije sublimirane su kroz simbole i čulno putovanje u kojem se prepliću zlatni odsjaji, jarki pigmetni boja, mirisi, igra svetlosti; u njenu kulturnu tradiciju utkano je orijantalno nasleđe, slava Venecijanske Republike i prošlost koju citati u vidu savremenih umetničkih i zanatskih kreacija prizivaju u život. Venecijanski paviljn je oživeo luksuz kao iskustvo koje stoji iza vrhunske lepote i vrednosti čije poštovanje zahteva istinsku estetsku edukaciju.

Kurator izložbe Stefano Zecchi, profesor estetike, imao je nameru da uspostavi vezu između onoga što je nekada bila zanatska veština i onoga što se danas smatra savremenom umetnošću, koja je, između ostalog, prisutna i u radovima malih venecijnskih brendova izuzetnog kvaliteta.


Najekskluzivnije staklo predstavljeno je kroz radove škole Abate Zanetti, zatim istorijska imena kao što su Barovier & Toso, dok se Crystalexe prenosi na arhitekturu. Saffron čaše predstavljene su kroz prezentaciju Venissa belog vina. Nakit nosi imena Nardi’s Moretto, Roberto Coin i Zaramella.

Upliv Orijenta na venecijansku kulturu i umetnost predstavljen je kroz Rubelli, Bevilacqua i Orsoni, čipku Jesurum, ili keramiku iz 18. veka – Cozzi, na čijoj osnovi stvara Antonio Tognana. Venecijanske ženske cipelice koje je besmrtnim učinio Carpaccio ovde su prikazane poput mini skulptura čiji je asortiman potpisao René Caovilla. U domovini Alda Manuzi-a, vodećeg venecijanskog štampara i izdavača u 15. veku na izložbi nije izostalo ni raskošno izdanje Antigone. Autentično vizantijsko nasleđe koje je u venecijanskoj umetnosti  ikulturi sveprisutno opredmećeno je u tradicionalnom kapitelu isklesanom od kamena.

Foto: FORMAT 88, tekst Ivana Martić